Baškirija (tradicionalno; od 1992. službeno Baškortostan, ruski Башкортостан [bəškərtasta'n], baškirski Башҡортостан [bašqortosta'n]), republika na istoku europskog dijela Rusije; 143 600 km², 4 072 102 st. (2010). Glavni grad Ufa. Obuhvaća područje južnog Urala (do 1640 m) i njegovih zapadnih ogranaka (400 do 500 m) te porječje rijeke Belaje s pritokom Ufom. Klima je kontinentalna: srednja je temperatura siječnja –16 °C, a srpnja 18 °C; godišnja je količina oborina 300 do 600 mm. Stanovnici su Rusi (36,1%, 2010), Baškirci (29,5%), Tatari (25,4%), Čuvaši (2,7%) i dr. Zbog rudnoga bogatstva (željezna, bakrena, manganova i kromova ruda, azbest, ugljen, sol i dr.), ležišta nafte i plodnih površina ubraja se među najvažnije industrijsko-agrarne ruske republike. Obradive površine najvećim su dijelom pod žitaricama, voćnjacima, vinogradima i industrijskim biljem (šećerna repa, suncokret). Znatnu važnost ima stočarstvo i pčelarstvo. Šume pokrivaju oko 40% ukupne površine. Prirodni plin i naftonosna polja kraj Išimbaja (otkrivena 1932), Neftekamska, Tujmazija i Belebeja osnovica su kemijske i petrokemijske industrije. Velike rafinerije nafte podignute su u Ufi (ubraja se u vodeća rafinerijska središta Rusije), Išimbaju, Salavatu. Vrlo je gusta mreža naftovoda i plinovoda koja povezuje rafinerije s lokalnim i tatarstanskim naftnim poljima (Išimbaj–Ufa, Tujmazi–Orsk, i dr.). Razvijena je crna (Beloreck) i obojena metalurgija, strojogradnja, drvna (pokućstvo, papir), metalna i prehrambena industrija, proizvodnja telefona, motora za zrakoplove i helikoptere, sintetičkih materijala. Vodenu energiju rijeke Ufe iskorištava hidroelektrana Pavlovska. Duljina željezničkih pruga iznosi 1150 km, od njih je znatan dio elektrificiran. Brodski promet po rijekama Belaji i Ufi.
Povijest
Prvi tragovi ljudskog života potječu iz paleolitika. Do doseljenja Baškiraca u IV. st. to su područje naseljavala plemena nepoznate etnogeneze (možda ugrofinskoga podrijetla). Već od IX. do X. st. Baškirci žive s obiju strana Urala (između rijeka Volge, Kame, Urala i Tobola). U XIII. st. Zapadni Baškirci dolaze pod vlast države Bugara s Volge. Mongoli su 1236. potpuno pokorili Baškiriju, koja je tada postala dio Zlatne Horde, a nakon njezina raspada podijeljena je među novonastale kaganate. Nekoliko godina nakon propasti Kazanjskoga kanata (1552) najveći dio Baškiraca dospio je pod rusku vlast, a s propašću Sibirskoga kanata (prijelaz iz XVI. do XVII. st.) svi su Baškirci ušli u sastav ruske države. U XVII. i XVIII. st. Baškirci su organizirali proturuske ustanke. Sudjelovali su i u Pugačovljevoj buni (1773–75). U XIX. st. važnost Baškirije porasla je zbog pronađenih izvora sirovina i izgradnje Transsibirske željeznice. Od srpnja 1918. do lipnja 1919. vlast u Baškiriji držali su bjelogardijci. Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sklopu RSFSR-a stvorena je 1919. Priključenjem Ufimske gubernije 1922. dobila je svoj današnji opseg. Proglasila je neovisnost 1991. pod nazivom Baškortostan, ali je 31. ožujka 1992., zajedno s 18 ostalih bivših autonomnih republika, pristupila Ruskoj Federaciji.
